Svoj kultni roman Graditelj svratišta Ivan Aralica započinje jednim zaista dobrim pitanjem: trebamo li uopće pisati? „Moj ujak Ivan Peko, od kojega sam mnogo naučio“, glasi prva rečenica romana, „znao bi mi reći neka...

Martin Puchner, profesor engleske i komparativne književnosti na Sveučilištu Harvard, napisao je prije nekoliko godina djelo Pisani svijet. Kako pripovijesti oblikuju ljude, povijest i civilizaciju, popularno-stručnu knjigu koja je prošle godine izašla kod nas...

Samim naslovom nove zbirke, autor sažima i upozorava čitatelja, kako će između korica imati priliku zaviriti u odmetnute pjesme i cikluse. Prije nego započnem o samoj knjizi, smatram kako ne bi bilo loše spomenuti...

Milan Bošnjak pripada krugu hrvatskih pjesnika književnih teoretičara i znanstvenika. Rođen je u Gospiću 1974. a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij filozofije i komparativne književnosti te poslijediplomski sveučilišni doktorski studij...

Fikcija Ivane Bodrožić unatoč svome naslovu želi se predstaviti kao priča o stvarnosti. Ili je bolje govoriti o pričama, u množini. Za poznavatelje teorije književnosti odmah će u um nahrupiti sva sila teorija o...

Najnovije ostvarenje Kristijana Novaka, pisano nekoliko godina, ponovno je postalo predstava i pokupilo mnoge nagrade. Kod Novaka stvar nije „zašto“ nego „kako“ pa ćemo isto pokušati dokučiti u ovome tekstu. Novak piše zanimljivu sintezu modernističke...

Memoarska proza znanstvenice i književnice Dubravke Oraić Tolić pred pozornim i strpljivim čitateljem želi izložiti sjećanja na svoje djetinjstvo, školovanje, karijeru i zajednički život koji je dijelila te sukreirala sa suprugom Benjaminom Tolićem. Više...

U posljednje vrijeme, hrvatskom književnom teorijom i praksom – premda ih je, dakako, bilo i ranije – počinju dominirati koncepti opterećeni prefiksima koji presudno obilježuju naše doba, a to su post- i trans-. Jedna...