Eseji

Nedavni odlazak Veljka Barbierija (1950. – 2026.) zaslužuje više nego jedan epitaf „carskom gurmanu“, kako bi se naslovom romana moglo točno okrstiti njegova autora. Nedugo nakon Tonka Maroevića i Luka Paljetka, bardova sredozemne kulture,...

U golemu opusu Julija Benešića gotovo svaki njegov tekst sadržava referencije putopisne ili geografsko-povijesne naravi te poglavito referencije na poljske pisce, čak i tamo gdje poljska književnost nije tema. U ovom čitanju izdvojili smo...

U svojem izlaganju pokušat ću obraniti tezu koja stane u sljedeću formulu: nema distopije bez totalitarnosti, a totalitarnosti nema bez transhumanizma. Premda totalitarnost u čistom obliku u distopijama nije uvijek vidljiva, ona je uvijek...

Roman Na pacifiku god. 2255., koji je objavljivan tijekom 1924. u zagrebačkom dnevniku Obzoru, slovi kao prvi hrvatski znanstveno-fantastični roman. Objavio ga je pod pseudonimom Eamon O’Leigh hrvatski povjesničar Milan Šufflay. Šufflay nije bio...

Rat svih protiv sviju – tako se najbolje može opisati stanje stvari na hrvatskoj književnoj sceni nakon skandala s dodjeljivanjem-pa-oduzimanjem Goranova vijenca Milku Valentu zbog apologije pedofilije u intervjuima. Posebno je zanimljivo što je...

Izmaštani književni svjetovi stari su, vjerujem, koliko i književnost sama. Dva najvažnija fiktivna književna toponima, barem iz moje perspektive, stvorili su William Faulkner i Gabriel García Márquez. Faulknerov okrug Yoknapatawpha temeljen je na stvarnom...

Uvod Razvijajući se od marginalnog žanra satirične utopije u 19. stoljeću, distopija je do 21. stoljeća postala važan element i u kanonskoj literaturi i u popularnoj kulturi. U ovome izlaganju pokušavam pokazati kako se mijenjalo...

Putovanja kroz vrijeme i susreti s naprednijim civilizacijama česti su motivi sovjetske znanstvene fantastike, a nalazimo ih i u opusu braće Arkadija i Borisa Strugackog. No roman Teško je biti bog (1962.) donosi tu...