Prigodničarstvo je izvorište brojnih napasti u koje i najbolji među nama mogu upasti. U našem vremenu predmeti i osobe obilježavanja nerijetko postaju tek maske i povodi za samodopadno okupljanje. To je posebno dolazi do...
U kontekstu prevladavajuće književnokritičke prakse na internetskim portalima, knjigu Kad smo bili mlađi Olivera Lovrenskoga razmatram sa stanovitim zakašnjenjem. Ako je to bilo stanje stvari već prošle jeseni, kad sam uredniku Suvremenika obećao ovaj...
László Krasznahorkai dobitnik je Nobelove nagrade 2025. godine, a njegov roman iz 2021. godine Herscht 07769 predstavlja značajan element njegova opusa koji je u konačnici honoriran ovom prestižnom nagradom. A protekla nam godina donosi...
Što je za pisca najgore? Da ga čitatelji prestanu čitati, a kritika cijeniti (to je manje važno), jer je postao predvidljiv ili zato što je promijenio optiku doživljavanja i opisa stvarnosti, zato što je...
Čitanje zbirke pjesama Polje, slama, žudnja Eveline Rudan bilo je za mene prava pustolovina. Bez mape, bez instrukcija, iznimno reduciranog horizonta očekivanja, uzela sam je u ruke u svojoj kvartovskoj knjižnici, obratila pažnju na...
Najnovija knjiga naše istaknute i svestrane književnice i prevoditeljice Ljerke Car Matutinović, znakovito naslovljena Književni zavjeti, šesta je u nizu njenih sabranih književnih ogleda koje od 2005. godine, dakle već dvadeset godina, piše za list...
Pojam fjaka često opisuju kao stanje uma. To je blaženo stanje opuštanja i besposličarenja, stanje u kojem se gubi pojam o vremenu i time žurnost u obavljanju obveza. Uz fjaku se vezuju i negativni...
„Od osobnih povijesti kazalište i teatrologija ne mogu pobjeći“ samo je jedan u nizu upečatljivih citata kojima bi se moglo opisati vrijedno publicističko djelo Borisa Senkera. Teatrolog, kazališni kritičar, leksikograf, književnik i prevoditelj –...